Dvorišna galerija: Međustanje / grupna izložba
Subota, 9. maj
Dvorišna galerija, Korzo 1, Subotica
16.30 – Drukker radionica
18 – otvaranje izložbe
Iskustvo gastarbajtera u osnovi je određeno dvojnošću: stanjem „između” u kulturnom i društvenom smislu, praćenim intimnim osećajem da čovek ne pripada u potpunosti nijednom svetu — ni zemlji porekla, ni zemlji prijema.
Ovo iskustvo nije svojstveno samo prvoj generaciji migranata, već je podjednako prisutno i u dvojnom identitetu vojvođanskih Mađara, u osećaju da pripadamo svuda i nigde, kao i u savremenim iskustvima emigracije.
Izložba okuplja različite pristupe pojmovima granice, pomeranja i doma. Radovi Marton Desh, Boglarka Milinski, Tamaš Šarkanj i Lila Terteli nastaju iz ličnih i geografskih prelaza, gde se napetosti između drugosti i pripadanja sabijaju u zajednički prostor.
U koordinaciji Drukker zajednička štamparija, peti i završni element izložbe nastaje kolektivno tokom otvaranja. Nastali rad, koji će biti izložen u vitrini, istovremeno je i poziv publici da doprinese sopstvenim iskustvima i pričama — jer u gotovo svakoj porodici ili krugu prijatelja postoji neko ko je otišao u inostranstvo.
Ove lične naracije postaju deo zajedničkog sećanja — ne samo kroz interpretacije umetnika, već i kroz učešće publike.
Marton Desh
Marton Desh je 2015. godine diplomirao slikarstvo na Mađarskom univerzitetu likovnih umetnosti, u klasi Andraša Halaša. Godine 2017. stekao je Meisterschüler diplomu na Akademiji likovnih umetnosti u Štutgartu (AKA), kod Thomasa Bechingera. Godine 2022. završio je master studije iz vizuelne pedagogije na Univerzitetu umetnosti u Berlinu (UDK). Trenutno živi i radi u Berlinu.
Njegova umetnička praksa zasniva se na razigranom, subjektivnom mapiranju sveta i sopstva. Kroz prikupljanje, arhiviranje i reinterpretaciju vizuelnih i jezičkih znakova istražuje slojeve prošlosti i sadašnjosti, kao i napetost između svakodnevnog i izuzetnog, u stvaralačkom pristupu koji je istovremeno skroman i pobunjenički.
Drukker zajednička štamparska radionica
Drukker zajednička štamparija je umetnički kolektiv iz Pečuja, aktivan od 2018. godine, sa radionicama za visoku štampu, sitoštampu, rizografiju i knjigovezaštvo, kao i analognom foto-laboratorijom.
Pored profesionalne inkubacije vizuelnih umetnika, volontera i aktivnih studenata umetnosti, njihova misija je i izgradnja alumni zajednice, kao i podsticanje umetničkih refleksija na društvene i ekološke uticaje.
Radionicu koja se održava tokom otvaranja izložbe vodiće članice Ildiko Moric i Dora Sentpeteri, koje su obe poreklom iz Vojvodine i studirale su u Pečuju.
Boglarka Milinski
Boglarka Milinski je vizuelna umetnica poreklom iz Bačke Topole, koja živi i radi u Budimpešti. Diplomirala je slikarstvo na Mađarskom univerzitetu likovnih umetnosti u klasi Marije Chilf, a trenutno je studentkinja doktorskih studija na istoj instituciji.
Godine 2022. bila je dobitnica stipendije Ludwig fondacije, a 2024. godine nagrađena je DECODE nagradom za perspektivni umetnički projekat. Njena prva samostalna izložba održana je 2025. godine u Savremenoj galeriji u Subotici pod nazivom not thinking / collective not thinking private.
Njenu umetničku metodologiju karakteriše dvostruki fokus: temu istražuje iz intimne, porodične perspektive, ali i iz šireg okvira politika sećanja. Ovu dvojnost ujedinjuje pojam odsustva, koji prožima sve slojeve njenog rada.
Tamaš Šarkanj
Tamaš Šarkanj je odrastao u Horgošu, a već skoro deset godina živi u Mađarskoj, u Segedinu. Studije je završio na Katedri za crtanje i istoriju umetnosti na fakultetu JGYPK Univerziteta u Segedinu, gde je danas i zaposlen.
Pored slikarstva, posebno ga zanima tehnika asamblaža. U njegovom radu česte su teme detinjstva i odrastanja, odgovornosti koje to nosi, kao i pitanja ostanka, odlaska i stvaranja doma. Pojam doma je i u njegovim najnovijim radovima važan i stalno prisutan motiv.
Lila Terteli
Lila Terteli rođena je u Senti, a potom je sa porodicom, bežeći od rata, najpre otišla u Švedsku, a zatim se nastanila u Segedinu.
Njen omiljeni medijum je drvena bojica, a omiljeno mesto uvek „ovde i sada”. Voli materijale, ali ne voli stvari. Njena umetnost odražava naizgled bezbrižan svet, ali njeni likovi često se nalaze u teškim situacijama.
Centralni motiv njenog rada je oslobađanje — i želja za njim: oslobađanje od normi i institucionalnih okvira, ali i od anksioznosti i nepravdi koje pojedinac doživljava.